KAKO UZGOJITI LEĆE ZA LJUDSKU PREHRANU?

Leća se prvenstveno koristi za ljudsku prehranu. Sjeme se najčešće priprema kao prilog drugim jelima ili se od njega proizvodi brašno ili prekrupa, tako da se nerijetko koristi i za pripravljanje posebnih pekarskih proizvoda. Zrno se dobro raskuhava, a sama leća je probavljivija od graha zrnaša. A kao i sve ostale mahunarke i leća je niskokalorična (110 kcal na 100 grama), bogata je bjelančevinama (24 posto) a od 60 posto ugljikohidrata na vlakna otpada 11. Zanimljivo je da suha leća sadrži puni sastav vitamina i minerala pa se sa 100 grama leće mogu zadovoljiti osnovne dnevne potrebe organizma, osobito za željezom. S druge strane, za prehranu domaćih životinja i industriju nema veće značenje jer se proizvodi na manjim površinama a ima puno krmnih kultura koje mogu dati neusporedivo više i kvalitetnije krme od leće. Osim toga, prinosi leće u našoj zemlji vrlo su niski pa se zbog toga ona vrlo sporo i teško širi. Stoga je njezin uzgoj ograničen i kod nas je isključivo prilagođen za potrebe domaćinstva.

Radi se o kulturi koja je iznimno osjetljiva na niske temperature, pa već za blagog mraza ugiba. Tako leća podnosi niske temperature do minus 6 stupnjeva C, dok je za optimalni rast i razvoj biljaka potrebna srednja temperatura od 24 stupnja C. S druge strane, leća dobro podnosi sušna razdoblja te je na nedostatak vode osjetljiva samo u vrijeme cvatnje i nalijevanja zrna. A kako je riječ o biljci dugog dana, najbrže cvate pri duljini dana od 15- 16 sati. Duljina vegetacije kod ranih kultivara iznosi 80 do 110 dana, a kod kasnih 125 do 180 dana. Dobro uspijeva na različitim tipovima tala pa podnosi i bazična te malo zaslanjena tla. Osim toga, može uspijevati i na kamenitim-krečnim tipovima tala, na kojima druge kulture veoma teško ili gotovo nikako ne uspijevaju.

Pri određivanju rokova sjetve leće ne mogu se mimoići temperature. Naime, najniža temperatura klijanja sjemena iznosi od 3 do 5 stupnjeva C. Na toj temperaturi klijanje sjemena i nicanja biljaka vrlo je sporo, pa se sjetva leće obavlja kad temperatura tla dosegne barem 7 stupnjeva C. Drugim riječima, sjetva se vrši tijekom ožujka pri čemu se sije na uži razmak redova (oko 12 cm), a sve kako bi se smanjilo gubljenje vode iz tla i njegovo prekomjerno zakorovljavanje.

Dubina sjetve treba biti 3-4 cm. Količina utrošenog sjemena za sitnosjemenu leću iznosi 1 dekagram na četvorni metar, dok je on za krupnosjemenu leću nešto veći i iznosi oko 1,2 dekagrama.
Pošto leća dugo cvjeta tako je i dozrijevanje njezina sjemena dosta razvučeno. Prezrele mahune pucaju i zrno iz njih ispada. Pored toga, sjeme u prezrelim mahunama dobiva crvenkastu boju, teže se kuha i ima manju hranjivu vrijednost. Međutim i žetva nedovoljno zrelog usjeva nije poželjna zato što zrno gubi vlagu te se brzo smežura. Zbog svega toga, sa žetvom treba otpočeti. kada listovi i mahune na donjoj polovici stabla dobiju mrku boju. Tada će zrna u mahunama, na gornjoj polovici stabla, biti u optimalnoj zrelosti. Iako se na većim površinama žetva vrši kombajnima, zbog sporadičnog uzgoja, u praksi se to obično radi ručno i to srpom ili kosom.

Objavljeno dana

SJETVA I NJEGA NASADA KRASTAVACA

Pripravite sjetvenu plohu, oblikujte redove s razmakom od 100-130 cm. Položite sjemenje u grupama od 2-3, u dubinu od oko 2-4 cm, izravno u zemlju (izravno sijanje u džepiće) u razmaku od 40-50 cm između rupa.

Kad jednom prokliju, izvršite prorijeđivanje sačuvavši snažnije biljke. Razdoblje sijanja je od svibnja u slučaju sijanja na otvorenom. U zadnje vrijeme se je raširilo presađivanje sadnica s grumenom zemlje na otvoreno krajem mjeseca lipnja.

Povremeno odstranite štetne trave, naročito u prvim razdobljima, kad krastavac raste sporo. Kad će biljka imati 2.-3. pravi list, nastavite zahvatom striženja, koje se sastoji od odstranjivanja vrhova (vršci ili vršne mladica) za olakšavanje razvoja bočnih mladica.

Navodnjavanje mora biti redovito i ne preobilno; sjetimo se da kratka sušna razdoblja plodovima donose gorkasti okus, dok preobilne vode uzrokuju opasne asfiksije korijena. Biljka krastavca može biti uzgajana na zemlji ili okomito zahvaljujući priređenoj strukturi potpore sastavljenoj od drvenih kolaca i željezne žice na maksimalnoj visini od 2 m.

U trenutku postizanja dimenzija i čvrstoće uzgajane sorte, pristupite berbi obavljajući trganje instrumentima za trganje kako bi izbjegli oštećenja biljke i kožice plodova. Razdoblje berbe; lipanj za kulture na otvorenom. U prosjeku na 10 m2 obrađenog zemljišta dobiva se 40 kg plodova.

Objavljeno dana

SJETVA I NJEGA NASADA KUPUSA

Kupus je povrtna biljka koja može biti uzgajana u bilo kojem razdoblju godine.Traži plodna zemljišta, dobro obrađena, dobro strukturirana. Priprava zemljišta, krajem proljeća- početkom ljeta, predviđa duboko štihanje.s kojim će se zatrpati ostatci prethodnih kultura, i zatim dobro površinsko čišćenje pomoću grabljanja. Sa sijanjem u rasadniku počnite početkom proljeća koristeći 2-3 g sjemena/m2. Zatim pristupite rulanju terena kako bi pomogli intimnijem dodiru sa sjemenom. U razmaku od 10-15 dana biljčice će već imati dva lista supke i započeti će oblikovanje pravih listova.

Kad će biljčice postići visinu od 20-30 cm i imati 4-5 pravih listova, osim listova supke, mogu se presaditi na otvoreno polje u redove sa 70 cm razmaka i s biljkama raspoređenim na međusobnoj udaljenosti od 30-40 cm. Navodnjavajte odmah i obilno nakon presađivanja. Oko 15 dana nakon presađivanja nastavite s prvim čupanjem trave i kopanjem kako među redovima tako i u redovima, posvećujući pozornost kako ne bi pogazili mlade biljke koje još nisu dobro ukorijenjene u zemlju. Takvi zahvati će dovesti i do lomljenja površinske kore. Drugo kopanje će se izvršiti kada će biljke “zauzeti zemljište,” ili kad će se primiti i kad će biti u punoj fazi rasta.

Natapanje će morati biti obilno i intenzivno naročito u razdoblju koje slijedi presađivanju, kako bi se izbjeglo da mlade biljke ne krenu prema vrlo učestalim opasnim vodenim stresovima, zahvaljujući i činjenice da se presađivanje obavlja u jeku ljeta.

Objavljeno dana